Adresa:
Učiteljski fakultet
Savska cesta 77
10000 Zagreb
Tel: 632 73 00
Telefaks: 617 78 60
URL: www.ufzg.hr
e-mail: uciteljski-fakultet@ufzg.hr

Dekan: Vladimir Šimović, izvanredni profesor
Prodekan za nastavu i studente: dr. sc. Mile Silov, redoviti profesor
Prodekan za razvoj i poslovanje: dr. sc. Mijo Cindrić, izvanredni profesor
Prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju: dr. sc. Vlatka Domović, izvanredna profesorica
Tajnica: Jadranka Deković, dipl. iur.

Učiteljski fakultet u Zagrebu nastavlja tradiciju obrazovanja odgojitelja predškolske djece i učitelja razredne nastave (novi naziv: učitelj primarnoga obrazovanja).
Hrvatsko je učiteljstvo 1874. godine istaklo potrebu učiteljskoga obrazovanja na visokoškolskom stupnju.
To je prvi put ostvareno 1919. godine osnivanjem dvogodišnjega studija na Višoj pedagoškoj školi. Njezine su sljednice četverogodišnja Visoka pedagoška škola (od 1941. do 1945. godine), dvogodišnja, a kasnije trogodišnja, Viša pedagoška škola (od 1945. do 1960. godine), da bi se godine 1960. VPŠ preustrojila u Pedagošku akademiju na kojoj se izvode dvogodišnji studiji za razrednu i predmetnu nastavu te predškolski odgoj. Tako je nastala jedinstvena viša nastavnička škola na kojoj su se obrazovali nastavnici razredne i predmetne nastave te odgojitelji predškolske djece.
Pedagoška akademija i Odsjek za pedagogiju Filozofskoga fakulteta integracijom su ustrojili Filozofski fakultet – Pedagogijske znanosti. Iz navedenoga odjela Filozofskoga fakulteta nastala je Učiteljska akademija u Zagrebu.
Kada je godine 1991. Republika Hrvatska postala samostalna i neovisna država, donesena je odluka o četverogodišnjem visokoškolskom studiju za učitelje razredne nastave koji je od tada ustrojen u našoj ustanovi. Od 1992. godine studij razredne nastave je četverogodišnji, a studij predškolskoga odgoja i dalje ostaje dvogodišnji.
Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu osnovana je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 21. svibnja 1998. godine. Vlada je osnivačka prava prenijela na Sveučilište u Zagrebu, čije je Upravno vijeće 21. prosinca 1998. dalo suglasnost na Statut i promjenu naziva u Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu. Nakon pribavljenog mišljenja Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu, Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, 23. rujna 1998. godine,izdalo je Učiteljskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu stalnu dopusnicu za rad.

Senat Sveučilišta u Zagrebu prihvatio je Statut Učiteljskoga fakulteta 17. siječnja 2006. godine. Fakultet je upisan u registar Trgovačkoga suda u Zagrebu 2. veljače 2006. godine.

Sadašnje stanje
Od ak. god. 2005./2006. nastava se na Učiteljskom fakultetu izvodi prema novim nastavnim planovima i programima u skladu s ciljevima Bolonjske deklaracije. Djelatnost Učiteljskoga fakulteta obuhvaća: (a) obrazovanje učitelja primarnog obrazovanja, (b) obrazovanje učitelja (odgojitelja) predškolske djece i (c) pedagoško, psihološko i didaktičko obrazovanje studenata nastavničkih fakulteta i umjetničkih akademija na Sveučilištu u Zagrebu.
Uz osnovni program učiteljskoga studija, studenti mogu birati studiranje engleskoga ili njemačkoga jezika te izbornih modula: hrvatski jezik, informatika, likovna kultura i odgojne znanosti. Po završetku sveučilišnoga učiteljskog studija student ima pravo izvoditi nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti na razini primarnog obrazovanja. U Hrvatskoj se naziv «primarno obrazovanje» odnosi na prva četiri razreda obveznog školovanja, dok se u većini europskih zemalja odnosi na pet ili šest razreda obveznog školovanja.

TEMELJNI PODACI O RAZREDBENOM POSTUPKU

Stručni studij: učitelj primarnog obrazovanja (magistar/magistra)

Razredbeni se postupak sastoji od dva dijela: općeg i predmetnog.
Opći razredbeni postupak se polaže iz predmeta: hrvatski jezik i književnost, matematika, opća kultura (zadaci iz područja filozofije, povijesti, zemljopisa, glazbene* i likovne kulture*).
Predmetni razredbeni postupak se polaže iz predmeta koji student odabere prema prijedlogu Učiteljske akademije (primjerice: hrvatski jezik, engleski jezik, matematika i dr.).
Na razredbenom ispitu može se steći 600 bodova.
Prema postignutom uspjehu u srednjoj školi može se steći najviše 400 bodova.
Bodove iz srednje škole donose: opći uspjeh, hrvatski jezik i književnost, matematika, likovna* i glazbena kultura*, strani jezik.
Na osnovi posebnih aktivnosti i uspjeha mogu se steći dodatni bodovi.

Stručni studij: predškolski odgoj

Razredbeni se postupak sastoji od ispita opće informiranosti i znanja. Studenti koji uz osnovni studij upisuju engleski ili njemački jezik, polažu i posebni ispit znanja iz izabranoga jezika. Literatura za taj ispit su svi gimnazijski udžbenici.

Stručni studij: odgojitelj predškolske djece (prvostupnik/baccaleurus)

Razredbeni se postupak sastoji od ispita opće informiranosti i znanja. Ispit je istovjetan ispitu za učitelja primarnog obrazovanja.

Na razredbenim ispitima može se postići do 600 bodova.
Prema postignutom uspjehu u srednjoj školi može se steći najviše 300 bodova.
Bodove iz srednje škole donosi: opći uspjeh i završni ispit (matura).
Na osnovi posebnih uspjeha (izvrsnosti) mogu se steći dodatni bodovi (do 100 bodova).
Po 20 dodatnih bodova dobivaju (do 100 bodova):
• sportaši I. i II. kategorije (na temelju potvrde HOO-a)
• pristupnici sa završene dvije srednje škole
• pristupnici koji su završili srednju glazbenu školu
• pristupnici koji su završili srednju školu za ritmiku i ples
• pristupnici koji su položili ispit iz trećega svjetskog jezika pod uvjetom da ga nisu učili u srednjoj školi i da im nije materinski jezik
• pristupnici koji su prošle akademske godine prešli razredbeni prag
• pristupnici koji su stekli diplomu na jednom od fakulteta na kojima postoje nastavnički smjerovi.

Osoba kojoj se učenici mogu obratiti:

Ivanka Kovačić, Savska c. 77/III, soba 328, ponedjeljkom i srijedom od 12,30 do 15,00 sati, tel. 01/63 27 311
Dr. sc. Mile Silov, Savska c. 77/II, e-mail: mile.silov@ufzg.hr